BLAŽEVIĆ
Ova internetska stranica sadrži informacije o hrvatskom prezimenu BLAŽEVIĆ. Ako znate bilo što o podrijetlu toga prezimena ili o povijesti obitelji BLAŽEVIĆ, možete ostaviti poruku u odsjeku za komentare pri dnu ove stranice. Hvala!
Broj pojavljivanja u populaciji Hrvatske: 8.152 (17. po čestoći)
Molim vas ako imate neke podatke o poreklu prezimena Blažević.
Jedino što znam da je moja baka rodjena u Bapskoj u obitelji Blažević 1900 godine. Deda je rodjen u obitelji Faličević. Da li imate podatke o tom prezimenu.
ŠTIT: Vodoravno razdijeljen na crveno i zlatno polje. Polja štita razdjeljuju četiri zlatna povezana šiljka.
NAKIT: Iznad štita je kruna iz koje se propinje raskriljeni zlatni zmaj okrunjen zlatnom krunom.
PLAŠT: Grb je uokviren stiliziranom baroknom kartušom.
Blaževići su potekli iz kneževske loze Kardišić ili Danac, koji su se iz sjeveme Hrvatske u vrijeme provale Tatara u 13. stoljeću naselili u Rogoznicu kod Omiša.
Blaževići iz Like, Gacke i Krbave, kao i iz Primorja, pripadaju Bunjevcima. U Primorje, Liku, Gacku i Krbavu doselili su iz Dalmacije, u velikom valu seobe bunjevačkih rodova s mletačkog teritorija na habsburški teritorij početkom 17. stoljeća. Najprije su se naselili u Liču, a zatim u Primorju, nakon toga u Lici.
Pripadaju hrvatskom praplemstvu a jedna su od sedam plemićkih obitelji u Rogoznici kod Omiša.
Rodonačelnik obitelji Blažević bio je Vladimir Blažević, čije je ime zabilježeno ujednom dokumentu od 5. travnja 1235. godine. Kao istaknutim rogozničkim plemenitašima (Nobili di Rogoznizza), mletački je Senat 29. rujna 1787. godine potvrdio plemićke povlastice sljedećim članovima obitelji Blažević ili Kardišić: Jurju, Mihovilu, Ivanu, Frani, Pavlu, te don Mihovilu, svećeniku i njihovu rođaku.
Prema popisu stanovništva iz 1930. godine, Blaževići su živjeli u Licu, Stolcu, Lovincu, Borićevcu, Gospiću, Primorju, Krivom Pulli, i Krmpotama, a potkraj 19. stoljeća i sredinom 20. stoljeća doselili su se i u neka mjesta Slavonije, ponajviše oko Požege i Vinkovaca.
Obitelj Blažević danas živi u Mrkoplju, Sungeru, Šatoru i Starom Selu, a nekoliko članova obitelji Blažević iz Krivoga Puta potkraj 17. stoljeća naseljava Bužim i Smiljan u Lici.
Sudbeni oficijal u Crikvenici, Krmpoćanin Joso Blažević, sin Ivanov, sastavio je 1915. godine rodoslovlje obitelji Blažević.
Iz te je obitelji i poznati svećenik Ivan Blažević, rođen u Trebinju 1895., a otac mu je podrijetlom iz Krmpota. Osnovnu školu pohađa u Crikvenici, a srednju u sjemeništu u Travniku. -Filozofske i bogoslovske studije pohađa u Insbrucku, gdje je 1920. godine promoviran u doktora teologije. Za svećenika je zaređen 1918. godine na Cemiku. Od 1920. godine bio je prefekt biskupskog konvikta Ožegovićianum u Senju. Kad je u Senju 1933. godine otvoreno Bogoslovsko sjemenište, biskup Starcevič ga imenuje rektorom Sjemeništa i ujedno kanonikom Stolnog kaptola u Senju. Na Visokoj bogoslovskoj školi u Senju predavao je Sveto pismo, katehetiku i pedagogiku. Poslije Drugoga svjetskog rata emigrirao je u Argentinu, gdje je od 1948. godine bio profesor Svetog pisma na bogosloviji u gradu Mercedesu. Umirovljenje 1967. godine, a umro 1979. godine. Cijelo vrijeme svoga života bavio se znanstvenim i pastoralnim radom.
LITERATURA:
Stjepan Pavičić Seobe i naselja u Lici, Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena,
JAZU, Zagreb. 1962.
Sign: Spisi Vladeza Dalmaciju 1802. godina, sv. 167., str. 184.
Duišin Viktor,1938., 76.
Bogović Mile, 1999., 129.-131.
Ljubovćc Enver, 2001., 41.