Jovan Kosanović iz Kule, rođen u Savinom Selu 1949. godine tražio je od naših etnologa da otkriju poreklo njegove porodice…
Čitalac je, nažalost, propustio da navede koja je krsna slava njegove porodice, pa će nam istraživanje biti teže, jer Milan Radeka u svojoj knjizi “Gornja Krajina / Karlovačko vladičanstvo” – konstatuje da Kosanovići slave dve različite slave – Đurđevdan i Nikoljdan.
U “Leksiku prezimena SR Hrvatske”, Kosanovića (bez podataka o veroispovesti i nacionalnosti) zaključno sa devedesetim godinama bilo je u preko 100 mesta, a ponajviše u opštinama u Lici: Donji Lapac, Korenica, Gospić, Karlovac, Ogulin sa okolnim naseljima: Bijelići, Blata, Drežnica, Janja Gora, Jasenak, Jasenica Lička, Jezero, Jezaro Srednje, Jorgići, Josipdol, Ključ, Kosanovići, Krakar, Kunić, Latin, Mašići, Mirići, Ogulin, Oštarije, Paligaće, Pavliši, Plaška Glava, Plaški, Plavča Draga, Rabatić-Poljana, Radojčići, Staro Selo Janjagorsko, Sv. Jakov, Trbovići, Trojvrh, Vajin vrh, Vrelo Jaseničko, Zagrad, Zebić i Zelići.
Dosta Kosanovića je bilo i u Ravnim Kotarima, u severnoj i centralnoj Hrvatskoj i Slavoniji.
U oblasti odakle potiče naš čitalac, Slunj, evidentna je veća koncentracija naselja sa brojnim porodicama Kosanović u Donjem Lađevcu, Drežnik-Gradu, Slunju, Smoljancu, Zbjegu Močilskom i Močilima. Samo u Zbjegu Močilskom bilo je 38 osoba sa prezimenom Kosanović, dok su u Močilima bile 222 osobe u 42 porodice.
Kako su Kosanovići u okolini Slunja iz Like (ne znamo iz kog njenog dela), oni su daljom starinom svakako od iste familije kojoj pripadaju potomci hercegovačkog mitropolita Save Kosanovića iz Banjana. Po svedočenju samog mitropolita, njegovi su bili “dovoci” u Ognjenoviće, a slave Nikoljdan, dok su oni drugi, od Miljanića, slavili Jovanjdan.
U Banjane su se doselili od Trebinja, iz familije Prduljica. U Liku su 1701. Kosanovići došli “kao jaka familija”, iz oblasti Brinja, Dabra, Kosinja i Plaškog, pa su i zauzeli najbolju zemlju i razvili se u brojne porodice. Dalja starina im je iz Prduljica, u Zupcima kod Trebinja.
Mnogi su se iseljavali u Bosnu (preko reke Une). Iz tih krajeva su se prvobitno i doseljavali na tle današnje Like, idući preko Hercegovine ili centralne Bosne.
Ivan Kosanović / 10-8-2015 / ·
Kosanovići su poreklom iz Banjana, selo Miljanići kod Nikšića, u Staroj Hercegovini. Dalja starina im je iz Prduljica, u Zupcima kod Trebinja. U “Plemenskom rječniku ličko-krbavske županije” Radoslava Grujića, Kosanovići su – u vreme ispitivanja ovog autora, početkom Prvog svetskog rata – zabeleženi kao stanovnici nekoliko mesta. Sa 25 domaćinstava Kosanovića, Visuć je bio matica ove familije, ali su bili nastanjeni i u Donjem Lapcu, Širokoj Kuli, Švračkovom Selu i Vrelu, kod Korena.
Prema podacima Srpske pravoslavne crkve, koje je Milan Radeke objavio u “Karlovačkom vladičanstvu”, eparhiji koja obuhvata Liku, Kordun, Baniju, Krbavu i okolne manje oblasti, uključujući Visuć kod Udbine, Kosanovići u ovoj oblasti slavili su Đurđevdan i Nikoljdan.
Moji su iz Visuća i imamo crkvene knjige iz 1710 iz tog mesta.
Ja sam ga letos i posetio i pronašao starog Gojka Kosanovića koji nažalost jedini koji je od Kosanovića živ u Visuću.
This website uses cookies to improve your experience. We'll assume you're ok with this, but you can opt-out if you wish.Accept
Privacy & Cookies Policy
Privacy Overview
This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
Molim vas zanima me porijeklo ili stablo familije Kosanovic iz sela Kunić(Lika)
Redakcija-odgovor
http://www.vesti-online.com/Riznica/Poreklo-porodica/108690/KOSANOVIC
Jovan Kosanović iz Kule, rođen u Savinom Selu 1949. godine tražio je od naših etnologa da otkriju poreklo njegove porodice…
Čitalac je, nažalost, propustio da navede koja je krsna slava njegove porodice, pa će nam istraživanje biti teže, jer Milan Radeka u svojoj knjizi “Gornja Krajina / Karlovačko vladičanstvo” – konstatuje da Kosanovići slave dve različite slave – Đurđevdan i Nikoljdan.
U “Leksiku prezimena SR Hrvatske”, Kosanovića (bez podataka o veroispovesti i nacionalnosti) zaključno sa devedesetim godinama bilo je u preko 100 mesta, a ponajviše u opštinama u Lici: Donji Lapac, Korenica, Gospić, Karlovac, Ogulin sa okolnim naseljima: Bijelići, Blata, Drežnica, Janja Gora, Jasenak, Jasenica Lička, Jezero, Jezaro Srednje, Jorgići, Josipdol, Ključ, Kosanovići, Krakar, Kunić, Latin, Mašići, Mirići, Ogulin, Oštarije, Paligaće, Pavliši, Plaška Glava, Plaški, Plavča Draga, Rabatić-Poljana, Radojčići, Staro Selo Janjagorsko, Sv. Jakov, Trbovići, Trojvrh, Vajin vrh, Vrelo Jaseničko, Zagrad, Zebić i Zelići.
Dosta Kosanovića je bilo i u Ravnim Kotarima, u severnoj i centralnoj Hrvatskoj i Slavoniji.
U oblasti odakle potiče naš čitalac, Slunj, evidentna je veća koncentracija naselja sa brojnim porodicama Kosanović u Donjem Lađevcu, Drežnik-Gradu, Slunju, Smoljancu, Zbjegu Močilskom i Močilima. Samo u Zbjegu Močilskom bilo je 38 osoba sa prezimenom Kosanović, dok su u Močilima bile 222 osobe u 42 porodice.
Kako su Kosanovići u okolini Slunja iz Like (ne znamo iz kog njenog dela), oni su daljom starinom svakako od iste familije kojoj pripadaju potomci hercegovačkog mitropolita Save Kosanovića iz Banjana. Po svedočenju samog mitropolita, njegovi su bili “dovoci” u Ognjenoviće, a slave Nikoljdan, dok su oni drugi, od Miljanića, slavili Jovanjdan.
U Banjane su se doselili od Trebinja, iz familije Prduljica. U Liku su 1701. Kosanovići došli “kao jaka familija”, iz oblasti Brinja, Dabra, Kosinja i Plaškog, pa su i zauzeli najbolju zemlju i razvili se u brojne porodice. Dalja starina im je iz Prduljica, u Zupcima kod Trebinja.
Mnogi su se iseljavali u Bosnu (preko reke Une). Iz tih krajeva su se prvobitno i doseljavali na tle današnje Like, idući preko Hercegovine ili centralne Bosne.
Kosanovići su poreklom iz Banjana, selo Miljanići kod Nikšića, u Staroj Hercegovini. Dalja starina im je iz Prduljica, u Zupcima kod Trebinja. U “Plemenskom rječniku ličko-krbavske županije” Radoslava Grujića, Kosanovići su – u vreme ispitivanja ovog autora, početkom Prvog svetskog rata – zabeleženi kao stanovnici nekoliko mesta. Sa 25 domaćinstava Kosanovića, Visuć je bio matica ove familije, ali su bili nastanjeni i u Donjem Lapcu, Širokoj Kuli, Švračkovom Selu i Vrelu, kod Korena.
Prema podacima Srpske pravoslavne crkve, koje je Milan Radeke objavio u “Karlovačkom vladičanstvu”, eparhiji koja obuhvata Liku, Kordun, Baniju, Krbavu i okolne manje oblasti, uključujući Visuć kod Udbine, Kosanovići u ovoj oblasti slavili su Đurđevdan i Nikoljdan.
Moji su iz Visuća i imamo crkvene knjige iz 1710 iz tog mesta.
Ja sam ga letos i posetio i pronašao starog Gojka Kosanovića koji nažalost jedini koji je od Kosanovića živ u Visuću.