POROPAT
Ova internetska stranica sadrži informacije o hrvatskom prezimenu POROPAT. Ako znate bilo što o podrijetlu toga prezimena ili o povijesti obitelji POROPAT, možete ostaviti poruku u odsjeku za komentare pri dnu ove stranice. Hvala!
Broj pojavljivanja u populaciji Hrvatske: 834 (737. po čestoći)
Postovani
Voljela bih nesto vise znati o porijeklu prezimena Poropat.Moj svekar i svekrva oboje su Poropat iz mjesta Dane u Istri.
Hvala i pozdrav
Ukratko – prezime Poropat/Poropatić, starijeg oblika Parapat/Parapatić, etimološki najvjerojatnije derivira od romanske ili rumunjske sintagme “fara” (bez) i “pat” (rumunjski postelja/krevet što dolazi iz starogrčkog “patos” značeći zemlja/pod) što bi značilo “bez kreveta/zemlje”, što bi moglo značiti beskućnika ili bezemljaša, čime bi bilo shodno prezime za nekog iz zajednice Vlaha ili Morlaka koji su se bavili polunomadskom transhumancom (kao na Ćićariji), a moguće živeći u katunima koji nisu bili stalna naselja. Svojim oblikom Poropat/Parapat prezime ukazuje kako je nastalo prije 15. stoljeća kada Slaveni još nisu koristili fonem /f/ i umjesto njega se koristio /p/ ili /v/. To je jedan od dokaza kako prezime nema veze s istrorumunjskim jezikom i nije došlo s migracijom Istrorumunja jer tada ne bi bilo zamjene f > p, kao primjerice kod prezimena Faraguna. Ponekad se može pročitati kako je prezime povezano s Istrorumunjima ili istrorumunjskim jezikom, ali to nije točno i nema ikakvih dokaza za takvu tvrdnju. Prema trenutnim podacima prezime dolazi u Istru u ranom 16. stoljeću, u 16.-17. stoljeću se spominje u okolici Zadra, u 17. stoljeću se spominje u Gradišču, a prema P. Skoku i J. Ribariću dolazi s područja Dalmacije specifično Zagore ili sjeverno od rijeke Cetine gdje su bile mnoge skupine Vlaha ili Morlaka i koji su govorili ikavskom štokavskom-čakavštinom.
Poropat, Poropatić, Parapatić, Parapatics i ostala povezana prezimena su vlaškog ili morlačkog porijekla iz Dalmacije, otkud se početkom 16. stoljeća nosioci prezimena Poropatić (sufiks -ić se ubrzo prestao pisati) ili Poropat doseljavaju u Istru. Postoje dvije teorije o etimologiji prezimena. Prevladava teorija prema kojoj prezime derivira iz sintagme rumunjskog jezika, “fără” (bez) i “pat” (Rom. postelja/krevet, derivira iz antičkog grčkog πάτος tj. pátos, značenja put, hod, tlo, pod), metaforičkog značenja “bez postelje”, “bez doma”, “bez zemlje”, nadimičkog porijekla za migrantskog pastira što je bio tipičan način života Vlaha. Prema drugoj teoriji bi derivirao iz alpsko-njemačkog izgovora riječi Parabat, koja također derivira iz antičkog grčkog παραβάτης tj. parabates, značenja pješak koji se bori među konjanicima. Prezime je bilo specifično za štokavsko-čakavsku oazu u zapadnoj Ćićariji i jugozapadnoj Istri gdje se govorio isti dijalekt.
Treba naglasiti kako prezime nije istrorumunjskog porijekla i Poropati nemaju veze s Istrorumunjima. Prezime nikada nije zabilježeno među Istrorumunjima u popisima stanovništva u Istri, u povijesnim dokumentima nema indicija za poveznicu migracije Poropata (Dalmacija) s migracijom Istrorumunja (Krk), prezime nije bilo zastupljeno na prostoru Istrorumunja u istočnoj Istri i istočnoj Ćićariji, koji su u govorili sasvim zaseban čakavski dijalekt naspram štokavsko-čakavskog dijalekta u zapadnoj Ćićariji i jugozapadnoj Istri, rumunjske riječi su bile raritet ili ih nije bilo u govoru zajednica s prezimenom Poropat (u Istri te Gradišću u Mađarskoj), što zapravo samo potvrđuje kako prezime Poropat je oblika od prije 15. stoljeća kada se neslavenski fonem “f” prenosio kao “p”, nastalo na području zajednice pretežito Slavena ili govornika slavenskog jezika neovisno o povezanosti s Vlasima ili Morlacima (ne Istrorumunjima), i kao takvo nije povezano s Istrorumunjima jer nije sačuvano u mogućem “originalnom” obliku Farapat kao što je sačuvano prezime Faraguna u Istri koje je zasigurno došlo s tkz. Istrorumunjima.